fbpx

Video uputstva za naŔe korisnike

ZAÅ TO MI NE RADI INTERNET?

NajčeŔće se svaki kvar može reÅ”iti daljinskim putem, tj. putem telefona. U daljem tekstu ćete moći da pročitate neke stvari koje bi mogle da vam pomognu u samostalnom reÅ”avanju problema nestanka interneta.

DA LI STE PROVERILI DA LI SU SVI KABLOVI UKLJUČENI?

Česta pojava koja izaziva prestanak rada interneta je to, da se neki kablovi izvuku, dovoljno je da se kabl samo malo izvuče i može doći do kvara usled loÅ”eg kontakta.
Ukoliko ne svetle lampice na ruteru, to mogu biti tri stvari, da ruter ne dobija struju (da je isključen strujni adapter), da je ruter pregoreo, ili da je strujni adapter pregoreo.

Ukoliko ruter radi i svetle lampice na njemu, sledeće Å”to treba da se proveri jeste kabl koji ide izlazi iz rutera, i račva se na dva dela (kao na slici), na njemu piÅ”e Data i Power, proveriti da li su u njih uključeni kablovi, jedan je od strujnog adaptera, a drugi je LAN kabl, koji je povezan sa antenom

PROVERITE VAŠU WIRELESS MREŽU

Sledeće Å”to treba proveriti, je naziv vaÅ”e Wireless mreže, jer ukoliko je wireless otključan (deÅ”ava se da bude i zaključan, pod nazivom u zavisnosti od tipa rutera, Tenda / TP-Link / Huawei, znači da je ruter vraćen na fabrička podeÅ”avanja i da se mora podesiti ponovo, Å”to možete učiniti donoÅ”enjem rutera u naÅ”u poslovnicu u ulici Stevana Nemanje 39.

Ukoliko vaŔ internet ne radi posle svega ovoga, pozvati tehničku podrŔku na broj 020/323-732 ili 069/323-732-2, nakon toga pritisnite taster 2, kako biste dobili tehničku podrŔku.

ZAÅ TO MI NE RADI TELEVIZIJA?

Ako na TV-u piÅ”e ā€œNema signalaā€, pre nego Å”to se iÅ”ta uradi:

ZA KORISNIKE DTV

Pritisnite taster ā€œOKā€ ukoliko se ne pojavi lista kanala, proverite da li vam je risiver uključen, a ako je već uključen onda je sors (source/input) promenjen, Å”to možete napraviti preko daljinskog upravljača od vaÅ”eg televizora, pronađete tastere Source ili Input, i birate neki od ponuđenih HDMI portova (1, 2, 3,ā€¦) sve dok se ne pojavi slika, ili lista kanala pritiskom na taster ā€œOKā€ (taster OK pritiskati na daljinskom od risivera!) kao Å”to je gore navedeno.

ZA KORISNIKE IPTV

Pritisnite taster ā€œHomeā€ ili taster sa ikonicom kućice, kao na slici, ukoliko se na slici ne pojavljuje novi Menu, sa ikonicama na kojima piÅ”e IPTV i Youtube, onda je isti slučaj kao u primeru kod DTV, tj sors je promenjen.

UKOLIKO NIÅ TA NIJE POMOGLO, Å TA ONDA?

Ukoliko se i nakon svega i dalje pojavljuje tekst da nema signala (kod korisnika Digitalne Televizije, DTV, koji koriste Amiko risivere) proverite da li je:

  1. – kabl koji je povezan sa televizorom HDMI, dobro prikačen na risiveru i na televizoru.
  2. – kabl koji se nalazi sa zadnje strane risivera, sa metalnim vrhom i iglicom u sredini, koji se odvija, da li je dobro ubačen i zavijen u risiveru, jer ukoliko je odvijen ili loÅ”e prikačen, dolazi do gubitka slika, smetnji i loÅ”eg kvaliteta zvuka.

DTV

ZaÅ”to mi ne radi televizija i na svakom kanalu piÅ”e ā€œKodiranoā€?

Kodirano na ekranu se pojavljuje u dva slučaja:

  1. Ā – ako se kartica koja se nalazi ispod risivera izvadi, pa makar to bilo I malo, uverite se da je kartica ubačena do kraja, s tim da čip bude okrenut PREMA risiveru

  2. Ā – niste izmirili svoje obaveze (dug) prema nama.

Ukoliko vasa televizija ne radi posle svega ovoga, pozvati tehničku podrŔku na broj 020/323-732 ili 069/323-732-2, nakon toga pritisnite taster 2, kako biste dobili tehničku podrŔku.

Korisnici većih (100 Mbps i viÅ”e) Internet paketa često imaju problema sa podrÅ”kom svojih provajdera, jer podrÅ”ka jednostavno ne želi da prihvati reklamacije na brzinu na WiFi. Korisnici to često shvataju kao bahatost sa strane provajdera, ili eventualno neinformisanost agenata korisničkog servisa, međutim, realnost se često razlikuje od naÅ”ih očekivanja, kao Å”to je i u ovoj situaciji slučaj.

Å ta je WiFi i kako radi?

WiFi je standard za bežične komunikacije malih razdaljina između uređaja krajnjeg korisnika. Standardizaciju realizuje IEEE u okviru 802.11 standarda, od kojih su najpoznatiji 802.11n i 802.11ac.

WiFi koristi deljeni RF spektar na frekvencijama 2.4GHz i 5GHz, u zavisnosti od pristupnog uređaja i rutera koji se koriste.

WiFi koristi deljeni RF spektar, Å”to praktično znači da svi ruteri u VaÅ”em okruženju dele određeni protok. WiFi 802.11n na 2.4GHz ima 13 kanala koje možete koristiti za VaÅ”u mrežu, međutim, ti kanali se preklapaju.

Å irina kanala kod 802.11n mreža može biti 20 MHz ili 40 MHz (označen i kao ā€œHTā€). Međutim, ā€œrazmakā€ između kanala na 2.4GHz je 5 MHz, Å”to znači da je ukupan propusni opseg celokupnog frekventnog opsega za 2.4GHz zapravo samo 65 MHz.

Ovo u praksi znači da možete imati 3 mreže na 20 MHz koje se ne preklapaju (kanali 1, 6/7 i 13) ili 2 mreže koje se ne preklapaju ako je jedna mreža na 40 MHz (kanali 1 i 13).

Kako su u modernom druŔtvu retke lokacije sa samo 3 mreže na različitim kanalima, dolazi do preklapanja mreža. WiFi standard ima metode koje koristi kako bi mogao da radi i u situacijama kada se viŔe mreža nalazi na istom kanalu (tj. opsegu kanala).

Kao Å”to možete primetiti iz navedenog, WiFi komunikacija je poprilično osetljiva na smetnje i uticaj drugih uređaja. Dodatno, 2.4GHz frekventni opseg koriste mnogi drugi uređaji koji ne funkcioniÅ”u na 802.11n protokolu i ne mogu da sačekaj da WiFi uređaji zavrÅ”e sa slanjem, već ā€œgazeā€ po njihovim prenosima, Å”to pravi smetnje. Neki od tih uređaja su mikrotalasne rerne, bežični telefoni, uređaji za bežični video nadzor, bežična zvona za vrata, dronovi i slične igračke, itd.

Situacija na 5GHz je malo bolja iz tri razloga: mali broj uređaja osim WiFi koristi 5GHz frekventni opseg, radio talasi na frekvencijama u 5GHz opsegu teže prodiru kroz prepreke kao Å”to su zidovi, pa su manje Å”anse da signal sa tuđih uređaja dopre do VaÅ”eg i obrnuto, i naravno 5GHz frekventni opseg ima mnogo veći broj kanala na raspolaganju (44 kanala u Evropskoj uniji) i omogućava kombinovanje kanala do 80 MHz, međutim, može da radi i sa 20 MHz, a Å”irina jednog kanala je upravo 20 MHz.

Od čega zavisi brzina protoka na WiFi?

Brzina protoka na WiFi zavisi od viÅ”e parametara, neki od kojih su očigledni: WiFi standard koji se koristi, Å”irina kanala, jačina signala, broj antena na klijent uređaju i na ruteru, količina RF smetnji na frekventnom opsegu mreže, količina mreža u okolini; a neki baÅ” i nisu: brzina procesora u uređajima, način povezivanja WiFi čipa sa procesorom, protokol za prenos podataka, metoda modulacije, ā€¦

Kako biste imali najbrži mogući protok na WiFi – 866.7 Mbps na PHY sloju, ovo su zahtevani uslovi:

  • Klijentski uređaj i ruter sa 2×2 MIMO (dve antene i podrÅ”ka za viÅ”eĀ spatial streams, tj. konekcija u prostoru između uređaja)
  • 802.11ac na 5GHz sa ne-DFS kanalom i Å”irinom kanala od 80 MHz, QAM256 modulacija sa SGI (short guard interval, 400ns)

Napominjem da WiFi protokol ima 30% gubitaka u ime neefikasnosti protokola, korekcije greÅ”aka, i sličnog, pa će realna brzina biti do 600 Mbps, naravno dodatno umanjena za neefikasnosti u TCP/IP delu.

Šta znači sve ovo?

Počeću od jednostavnog –Ā antene. Broj antena kod WiFi je jako bitan, te proizvođači rutera stavljaju sve veći broj antena na svoje rutere. Međutim, jednako je bitan i broj antena na prijemnom uređaju, Å”to nije lako proveriti, i u 90% slučajeva kod Android mobilnih telefona koji ne pripadaju ā€œflagshipā€ klasi, broj antena jeĀ 1. Ovo znači da ni ruter sa 8 antena neće ubrzati WiFi, koji će raditi brzinom od 433 Mbps na PHY sloju (80 MHz) i realnim protokom do 300 Mbps.

Jedini uređaji za koje znam da sigurno poseduju 2 antene su Apple iPhone počevÅ”i od modela iPhone 6S, kao i Samsung Galaxy S serija, počevÅ”i od modela Galaxy S6.

Veliki broj impresivnih telefona kineskih brendova (OPPO, Xiaomi, ZTE) imaju samo jednu antenu za WiFi. Huawei uređaji pod Honor brendom po pravilu imaju samo jednu antenu ma koliko koÅ”tali jer je Honor uvek bio budžet brend, i ciljane su specifikacije na papiru i jeftina cena, a broj antena ne piÅ”e nigde, čak se ne može videti ni kroz operativni sistem, bez da se povežete na ruter sa 4 ili viÅ”e antena i proveriteĀ Link speedĀ na mreži.

Tragična je i situacija sa jeftinijim Mediatek telefonima, koji imaju 1 antenu i podržavaju 5GHz 802.11ac WiFi na 80 MHz, Å”to daje teoretsku brzinu do 433 Mbps, ali im je WiFi čip spojen preko SDIO magistrale, Å”to im ograničava brzinu protoka na vrednost do 100 Mbps bez obzira na samu brzinu PHY sloja, jer je veza između WiFi čipa i procesora prespora. ViÅ”e informacija imate naĀ ovom linku.

Takođe je bitna jačina signala, pre svega iz očiglednih razloga, ali takođe i zbog metode modulacije koja se koristi – sa jačim signalom se mogu koristiti naprednije metode modulacije koje omogućavaju veću brzinu.

Dalje, bitan jeĀ MIMOĀ (Multiple Input Multiple Output). MIMO označava spobonost uređaja da koristi viÅ”e od jedne antene za prenos podataka u jednom trenutku, Å”to – na primer – omogućava dupliranje brzine dodavanjem 2 antene. U praksi ne postoje klijentski uređaji sa viÅ”e antena kojiĀ neĀ podržavaju MIMO, pa se MIMO vezuje za broj antena. Kod rutera u poslednjih 10 godina važi isto ā€œpraviloā€ – viÅ”e antena uvek znači i podrÅ”ku za MIMO – kako bi se te antene mogle koristiti i sa jednim uređajem.

Broj uređaja u okolini je jako važan i bitno utiče na periodične prekide, padove brzine i ā€œping spikesā€ (kratkotrajne skokove vrednost ping-a), čak i kada je konfiguracija mreže i uređaja takva da omogućava najveće brzine komunikacije. Pravilo je – Å”to manje tuđih mreža, to bolja VaÅ”a mreža.

Napominjem daĀ ne možete da ā€œgaziteā€ tuđe mreže,Ā Äak i ako stojite pored rutera, a komÅ”ijin uređaj razgovara sa njegovim ruterom na istom kanalu kao i VaÅ” uređaj i ruter,Ā Vama će biti smanjena brzinaĀ dok komÅ”ijine komunikacije ne prestanu.

Za kraj, evo kraćeg opisa tehničkih termina iz prethodnog poglavlja:

  • DFSĀ –Ā Dynamic Frequency SelectionĀ – omogućava koriŔćenje određenih frekvencija za WiFi koje se inače koriste za vojni i meteoroloÅ”ki radar kao i satelitske komunikacije. U praksi to znači da će na svakih pola sata (ili sat vremena) ruter vrÅ”iti skeniranje frekventnog opsega i da će Vam nestati mreža na par minuta. ToĀ ne želite.
  • Å irina kanala na 2.4GHzĀ –Ā vrednost podesite naĀ 20 MHzĀ osim ako ne živite na selu gde nema tuđih mreža. 40 MHz Vam pruža duplo veću brzinu, ali samo ako ne postoje mreže koje se preklapaju sa VaÅ”om, jer se na 40 MHz kombinuje čak 8 kanala, pa su smetnje na bilo kojem od njih destruktivne po komunikacije mnogo viÅ”e nego na 20 MHz (kada se koristi 4 kanala).
  • Å irina kanala na 5GHzĀ –Ā Å”to viÅ”e to bolje, u većini slučajevaĀ možete komotno podesitiĀ 80 MHzĀ ako nemate viÅ”e od 3 tuđe mreže na 5GHz koje vidite na svom uređaju. Opet, za brzine Interneta oko 100 Mbps možete koristiti i Å”irinu kanala od 40 MHz, a za Internet do 50 Mbps možete koristiti 20 MHz, kako biste poboljÅ”ali kvalitet veze.
  • SGIĀ – PodeÅ”avanje koje označava povećanje efikasnosti prenosa podataka zarad manje otpornosti na smetnje. Možete probati sa uključenim SGI, pa ako primetite smetnje onda ga isključite.
  • ModulacijaĀ – modulacija označava efikasnost prenosa podataka. Postoje tri osnovne vrste modulacije kod WiFi mreža – BPSK, QPSK i QAM. QAM se dalje ā€œdeliā€ na 16, 64 i 256. Vrsta modulacije zavisi od jačine signala i količine RF smetnji, i određuje se automatski i u kontinuitetu od strane uređaja i rutera nezavisno od želje korisnika. Å to je bolja modulacija, to je veća brzina. Najbrža je QAM256, a najsporija QPSK. BPSK se ne koristi kod 802.11n/ac mreža. ViÅ”e informacija naĀ ovom linku.

Koliko utiče kvalitet provajderovog rutera na ostvarene WiFi brzine?

Ukratko –Ā ne puno.

Svakako, Zakonom o elektronskim komunikacijama je predviđena prosečna brzina protoka u obračunskom periodu veća ili jednaka 80% od ugovorene brzine,Ā osim za bežični prenos, pa nemate osnova da se žalite svakako.

Koliko utiče kvalitet mog uređaja na ostvarene WiFi brzine?

Glavni uticajĀ na ostvarene brzine preko WiFi ima zapravo VaÅ” uređaj i njegove karakteristike. Razlika u kvalitetu uređaja može biti toliko velika da na Technicolor CGA2121 kablovskom modemu na paketu do 500 Mbps, jedan uređaj (Samsung Galaxy A50) ostvaruje brzinu od 280 Mbps a drugi uređaj (Samsung Galaxy Note 9) punu brzinu od 488 Mbps, u istim okolnostima, mereno uzastopno.

Kao Å”to sam gore napomenuo, proizvođači mobilnih telefona ne navode informacije o sposobnostima uređaja u vidu maksimalne brzine na WiFi vezi, Å”to znači da možete samo da se nadate da će telefon imati zadovoljavajuće performanse. Ipak, neko nezvanično pravilo je da telefoni ā€œflagshipā€ klase, cene iznad 800ā‚¬, imaju zadovoljavajuće performanse na WiFi. Naravno, ovo važi samo za mreže na 5GHz.

Domet na 5GHz

NerealnoĀ je očekivati pokrivenost punom brzinu u viÅ”e prostorija na 5GHz, a posebno pokrivenost van objekta ili čak u drugom objektu. WiFi ima izuzetno mali domet jer je ograničen snagom koja se sme emitovati – a, osim snage rutera, jednako je bitna i snaga VaÅ”eg prijemnog uređaja, jer je neophodna dvosmerna veza kako bi se realizovala konekcija.

Mobilne mreže (2G, 3G i 4G) imaju mnogo veći domet iz jednog razloga – u vlasniÅ”tvu su velikih kompanija koje su obavezane Zakonom i Licencama koje poseduju da poÅ”tuju određena pravila i koriste samo sertifikovanu opremu, a za uzvrat su im omogućene mnogo veće snage slanja (nekoliko redova veličine veće) + imaju dodeljenu frekvenciju koju koriste i koja im omogućava da sinhronizuju slanje na mreži kako bi maksimalno povećali efikasnost prenosa podataka, i za kraj: mobilne mreže koriste druge protokole komunikacije, koji su dvosmerni iĀ full duplex, Å”to omogućava da bazna stanica ā€œÄujeā€ telefon sa mnogo manjom snagom slanja jerĀ uplinkĀ /Ā return pathĀ saobraćaj (od uređaja do stanice) koristi potpuno drugu frekvenciju odĀ downlinkĀ saobraćaja (od stanice do uređaja) – a koji se emituje sa velikom snagom.

JediniĀ način daĀ trajno reÅ”ite probleme sa dometomĀ jeste da kupite viÅ”e rutera i strateÅ”ki ih postavite na lokacije sa manjom pokrivenoŔću u VaÅ”em domu ili dvoriÅ”tu.

Dodatak: WiFi ā€œRange Extenderā€Ā prevara

Takozvani ā€œRange Extenderā€ ili ā€œRepeaterā€ uređaji koji su preplavili tržiÅ”te suĀ prevaraĀ iz dva razloga:

  • Repeater treba postaviti između uređaja i rutera, na mesto gde ima dovoljno-dobar prijem signala rutera i kontakt sa uređajem. U praksi ljudi stave repeater u sobu gde već nemaju signal i čude se zaÅ”to im jako loÅ”e radi, a ā€œpo praviluā€ bi trebalo staviti repeater u prostor između sobe gde je ruter i sobe gde želite da koristite Internet. Izuzetak je ako povežete uređaje mrežnim kablom, ali to je onda običanĀ Access PointĀ a ne ā€œRange Extenderā€. Svaki bežični ruter može da radi kao Access Point.
  • Repeater će dodati dodatno kaÅ”njenje (uvećanĀ ping) i prepoloviti brzinu (jer koristi isti medijum za prenos podataka od rutera do sebe i od sebe do klijenta – izuzev ako koristi drugi frekventni opseg za vezu sa glavnim ruterom, tzv.Ā tri-bandĀ uređaji koji su nepostojeći na naÅ”em tržiÅ”tu)

Praktično, ti uređaji donose viÅ”e problema nego koristi, i ā€œnajpametnijeā€ (često i jeftinije jer su Repeateri skuplji od rutera iz nekog razloga) je da kupite običan ruter i mrežni kabl i napravite dodatni access point.

WiFi i Gaming

WiFi je u potpunosti nekompatibilan sa potrebama gejminga, i ne trebate koristit WiFi vezu ako Vam je bitna niska latencija –Ā ping!Ā Jedino reÅ”enje jeĀ veza kablom, i koliko god Vi pokuÅ”avali,Ā ne možeteĀ da dobijete konstantno stabilnu vezu na WiFi! Samo ćete protraćiti vreme i novac za džabe.

Dodatak: Ethernet kablovi ā€œdo 100 Mbpsā€?

U poslednje vreme, kako sve veći broj korisnika prelazi na pakete brže od 100 Mbps, javlja se naizgled nelogičan problem – veza kablom im je uvek do 100 Mbps, obično 95 Mbps!

U tom slučaju postoje 3 moguća uzroka:

  • LoÅ” kabl varijanta 1: Kabl poseduje samo 4 žice, i podržava Fast Ethernet brzine do 100 Mbps. Ovaj problem se javlja korisnicima koji sa Telekom xDSL usluge pređu na optiku i zadrže stare ā€œÅ¾uteā€ kablove koje su dobili uz xDSL modem, jer su ti kablovi izrađeni sa samo 4 žice, i podržavaju brzinu do 100 Mbps, a monteri optike često zaborave da korisniku promene kablove (uz ONT se ne dobija LAN kabl uopÅ”te)
  • LoÅ” kabl varijanta 2: Kabl poseduje svih 8 žica, ali je negde oÅ”tećen ili je predugačak i usledĀ auto negotiationĀ protokola brzina se podeÅ”ava na 100 Mbps. Dodatni simptom u ovakvim situacijama je Å”to Ethernet veza periodično ā€œpukneā€ i Å”to treba par sekundi po uključenju kabla da se uopÅ”te uspostavi veza (uređaji za to vreme vrÅ”e ā€œdogovaranjeā€ oko brzine koju koriste kao i koje žice će koristiti za komunikaciju)
  • LoÅ”a mrežna kartica – podržava samo Fast Ethernet brzine: Ovaj problem se sve čeŔće deÅ”ava u poslednjih par godina jer proizvođači jeftinijih laptopova masovno ubacuju Fast Ethernet mrežne kartice radi uÅ”tede novca, i u određenim situacijama ubace WiFi AC1200 karticu da to ā€œnadoknadeā€. Desktop računari napravljeni posle 2008. generalno imaju Gigabit Ethernet kartice, ali laptopovi napravljeni pre 2009. godine i posle 2014. godine mogu imati 100 Mbps Fast Ethernet mrežne kartice.

ZavrŔetak

Moja preporuka svim korisnicima koji žele da uvek imaju dostupnu punu brzinu Internet paketa je da koriste isključivo mrežne kablove, a da WiFi koriste za povezivanje telefona i ā€œsmart uređajaā€ (kamere, termostati, sijalice, senzori, prekidači, alarmi, itd.) i zaĀ casualĀ upotrebu (npr. gledanje filma/serije na laptopu, tableti koje deca koriste, itd.)

Svakako, ako imate zastareo uređaj, možete da kupite drugi, Å”to će sigurno bitno povećati brzinu i kvalitet WiFi veze.

Bitno je da znate da nije VaÅ” operater kriv za to Å”to nemate brzinu koju očekujete preko WiFi, niti VaÅ” operater može da utiče na to. Posmatrajte WiFi kao poklon, i proverite svoju stranu mreže i svoje uređajeĀ PREĀ nego Å”to krenete da se žalite. UÅ”tedećete i sebi i njima dosta vremena.